Histrionsko ljeto na Opatovini: Molière i Vladimir Gerić, Gospon doktor Vinski Opatovinski, red. Dražen Ferenčina
Histrionsko ljeto na Opatovini ove godine otvara komedija Gospon doktor Vinski Opatovinski, kao autori navedeni su Jean-Baptiste Poquelin Molière i Vladimir Gerić. Otvaranje i premijera dogodit će se 12. srpnja u zagrebačkom ljetnom kazalištu pod nebeskim svodom.
Kulturne veze između Hrvata i Francuza mogu se pratiti još od vremena utemeljenja hrvatske nacionalne države i stvaranja franačkoga carstva, uz intenziviranje od 11. do 15. stoljeća zahvaljujući francuskim putnicima koji na putovanju u Svetu Zemlju plove na mletačkim galijama uz hrvatsku obalu ostavljajući putopisne tekstove. Godine 1485. Georges Lengherand opisuje Dubrovnik kao jedan od najljepših gradova. Istodobno Hrvati putuju po francuskim krajevima, najčešće se tamo školujući. Ivan Stojković Dubrovčanin profesor je pariškoga sveučilišta u prvoj polovici 15. stoljeća, a u Parizu su u 15. i 16. stoljeću studenti i profesori i Michel de Raguse, Petar Gučetić, Juraj Dragišić, Ljudevit Crijević Tubero...
Gospon doktor Vinski Opatovinski svojevrsni je remake predstave Doktor pod mus iz 1999.
Od stupanja na francusko prijestolje Ljudevita Četrnaestog 1660. pa do Napoleonova pada 1815. gotova cijela Europa živi u kostimu „jezične i civilizacijske ovisnosti o Francuskoj“. U prvoj polovici 18. stoljeća u Dubrovniku skupina mladića (Franatica Sorkočević, Marin Tudišević, Dživo Bunić, Petar Bošković...) prevodi na hrvatski, u prozi, lokalizira, adaptira i prikazuje u kazalištu, najvjerojatnije sama glumeći i inscenirajući, čak 23 preradbe Molièreovih drama, dubrovačke frančezarije. Važnost te dubrovačke književno-prevoditeljske radionice i kazališnoga projekta jedinstvena u Europi, unatoč značajnim raspravama i nekolicini iznimnih predstava u 20. stoljeću, nije dostatno istaknuta.
Zlatko Vitez, voditelj Histriona, osim tradicije frančezarija slijedi tradiciju kajkavskih predstava u Sjemeništu na Kaptolu, Plemićkom konviktu na Gradecu i Amadéovu kazalištu u Zagrebu.
Redatelj Dražen Ferenčina na pitanje o razlogu insceniranja Gerićeve kajkavske adaptacije Molièreove komedije-farse Le Médecin malgré lui, Liječnik protiv svoje volje ili Liječnik pod silom, odgovara: „S Histrionima surađujem od 1999. Gospon doktor Vinski Opatovinski je zapravo svojevrsni remake predstave Doktor pod mus koju smo radili 1999. na tadašnjoj maloj histrionskoj sceni s Mladenom Crnobrnjom Gumbekom u naslovnoj ulozi. To je nažalost bila njegova posljednja uloga. Predstava je bila jako dobro primljena kod histrionske publike, a budući da nije dovoljno izigrana, već nekoliko godina Zlatko Vitez i ja razgovaramo o njezinu ponovnom postavljanju na scenu. Fabula, dramske osobe i struktura originalnog Molièrea zadržane su, no radnja je prebačena u Zagreb 30-ih godina 20. stoljeća pa je samim tim došlo do promjene imena dramskih osoba, lokacija i, jasno, u uporabi je kajkavski jezik.“
Suautor i prevoditelj te adaptator Vladimir Gerić dugo godina surađuje s Glumačkom družinom Histrion, za koju je kajkavizirao nekoliko klasičnih djela iz svjetske komedijske baštine, npr. Vesele ženske z Griča i Na Tri krala ili Kak očete prema Shakespeareu i Feydeauovu farsu Lovački rog. Na pitanje o razlikama između ove i prethodne adaptacije u Histrionu naslovljene Doktor pod mus Vladimir Gerić odgovara: „Razlike nisu velike, radnja farse Gospon doktor Vinski Opatovinski smještena je na Opatovinu, središte je u vinariji, a glavni je pokretač događanja piće. Adaptacija kreće i od podjele, uloge su prilagođene histrionskim glumcima. Gospon doktor Vinski Opatovinski pokazuje bogatstvo kajkavskoga jezika, različiti govori naglašavaju komičnost situacije i komizam dramske osobe, komika karaktera proizlazi iz jezika i govora. Ne odabirem hrvatski kajkavski iz Molièreova 17. stoljeća, nego između dvaju svjetskih ratova, nijansirajući različite hrvatske kajkavske govore iz različitih krajeva. Velika je pozornost posvećena glazbenim i dijelovima koji se pjevaju.“
Produkciju potpisuje umjetnički voditelj Glumačke družine Histrion i pokretač i autor Histrionskog ljeta Zlatko Vitez. Scenograf je predstave Miljenko Sekulić, kostimografkinje su Ika Škomrlj i Elvira Ulip. Izvođačku ekipu čine Ljubomir Kerekeš, Vid Balog, Adam Končić, Jan Kerekeš, Draško Zidar, Goran Koši, Tara Rosandić, Marija Borić, Ana Majhenić.
Doktor Vinski Opatovinski bit će na Histrionskom ljetu do 31. kolovoza prikazan čak četrdeset i sedam puta, uz još nekoliko predstava Histriona.
Le Médecin malgré lui napisan je u tročinoj strukturi u prozi, neposredno nakon Mizantropa, a premijerno je prikazan 6. kolovoza 1666. u Théâtre du Palais Royal s velikim uspjehom. Spajajući elemente komedije dell’arte, tradicije francuske farse i kratkih narodnih priča (fabliaux) iz srednjega vijeka, Molière parodira liječničku praksu svojega doba postižući snažnu satiru cijeloga društva.
Klikni za povratak